|
Hrvatska se prostire na 56.542 km2, te ima 4.381,352 stanovnika. Nalazi se blizu gusto naseljenih i gospodarski razvijenih europskih zemalja. Mnoge međunarodno važne prometnice prolaze kroz Hrvatsku.
Važnost geografskog položaja Republike povećava Jadransko more kao dio Sredozemnog mora koji prodire najdublje i najsjevernije prema srednjem dijelu europskog kontinenta. Hrvatska graniči sa Slovenijom na zapadu, Mađarskom na sjeveru, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom na istoku te s Crnom Gorom na jugu. 
Hrvatska je jedna od najznačajnijih turističkih destinacija na Mediteranu koja ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne mogućnosti. Prednosti turističkog proizvoda su očuvana prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno nasljeđe, blaga mediteranska klima i blizina europskih tržišta te mogućnosti aktivnog odmora u ekološki zaštićenim destinacijama.
Hrvatska jadranska obala jedna je od najrazvedenijih u Europi: ima 1246 otoka, otočića i hridi, čija je ukupna dužina obale čak 4,058 km, a kopna 1.777,7 km. U Hrvatskoj je proglašeno 6 parkova prirode. Tri su planinska (Velebit, Biokovo i Medvednica), jedan je otočni (Telašćica), a dva su predstavnici biološkog bogatstva naših nizinsko-poplavnih područja (Kopački rit i Lonjsko polje).
Premda u Hrvatskoj nema planina viših od 2000 metara, pogodna klima omogućuje dobre uvjete za razvoj planinskog i zimskog turizma. Jadransko more Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, između Balkanskog i Apeninskog poluotoka, u dužini 783 km.
Prosječno je široko 170 km, a duboko 252 m: • u sjeverozapadnom dijelu je plitko (u Tršćanskom zaljevu do 23 m), • a na jugu mnogo dublje (u Južnojadranskoj zavali 1200 m).
Od vjetrova najpoznatiji su: • bura, koja donosi hladnoću, • jugo, koje donosi vlagu te • maestral, koji ublažuje ljetne sparine. |  | |
|
|
|
|